DA NAM ŽIVI RAD!

J.M. 01-05-2024

Međunarodni Dan radnika ili Praznik rada ima duboke korene u 130 godina tradicije radničkog pokreta i napora za poboljšanje uslova rada širom sveta. Ovaj praznik, u narodu nazvan i Prvim majem, predstavlja ključnu tačku u kalendaru radničkog pokreta i simbol je solidarnosti među radnicima širom sveta. Kroz istoriju, 1. maj je postao više od običnog praznika - to je dan posvećen borbi za pravdu, dostojanstvo radnika i unapređenje radnih uslova.

A kako je sve počelo?

Naime, sa porastom industrijske revolucije u drugoj polovini 19. veka, radnička klasa širom sveta suočila se sa lošim uslovima rada, dugim radnim danima i niskim platama. Pokreti radnika počeli su da se organizuju kako bi se suprotstavili ovim nepravdama. Tokom pedesetih godina 19. veka, pokreti radnika postavili su zahtev za smanjenje radnog dana sa deset na osam sati, a Američka federacija radnika i sindikata pozvala je na generalni štrajk 1. maja 1886. godine, tražeći upravo osmočasovni radni dan. Ovaj zahtev kulminirao je u nemirima na Hejmarketu u Čikagu, gde je došlo do sukoba između demonstranata i policije. Ova tragedija podsetila je svet na neophodnost borbe za prava radnika i obeležila početak Međunarodnog praznika rada. Upravo stoga, Druga internacionalna, evropska federacija socijalističkih partija i sindikata, 1889. godine proglasila je 1. maj kao Međunarodni dan radnika. Sve do danas, ovaj praznik ostao je simbol solidarnosti i borbe za bolje uslove rada. Ciljevi pokreta koji je pokrenuo Međunarodni dan radnika bili su poboljšanje uslova rada radnika, kao što su bolje plate, kraći radni dani i sigurniji uslovi rada. Kroz decenije, 1. maj je postao prilika za radnike širom sveta da se okupe, istaknu svoje zahteve i podsete se važnosti solidarnosti u borbi za pravdu.

U Srbiji, 1. maj je slobodan dan na poslu i dan van škol, a sa njegovim obeležavanjem otpočelo se 1893. godine, kada su se radnici okupili u „Radničkoj kasini“ noseći transparente „Proleteri svih zemalja ujedinite se“. Ipak, u godinama koje slede bilo je perioda kada je obeležavanje 1. maja bilo zabranjivano, čemu su se radnici suprotstavljali protestima, bojkotima rada i okupljanjima. Konačno, 1945. godine, 1. maj proglašen je državnim praznikom, a njegovi ciljevi do danas se nisu bitnije promenili. I dalje se sindikati i radne organizacije bore za bolji položaj radnika.

- Savez samostalnih sindikata je prethodnih decenija i godina redovno pozivao radnike i organizovao protestna okupljanja i šetnje, ukazujući na nezadovoljstvo zaposlenih, njihova sve manja prava i niske zarade. Danas ne pozivamo na proteste, ali uporno ukazujemo na aktuelne probleme, predlažemo mere za njihovo rešavanje i prevazilaženje i zalažemo se za bolje uslove rada, nova radna mesta, bolji standard i šansu da radnici rade i zarade dovolьno za dostojanstven život – kaže Saša Nešić, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije za grad Kruševac i opštine Ćićevac, Brus i Varvarin.

U Srbiji, ali i regionu, običaj je da se 1. maja, u ranu zoru, izlazi na prvomajski uranak. U našem gradu ovaj običaj se i dan danas poštuje, te se članovi sindikata i radni narod okuplja kraj spomenika 1. maju na Bagdali.

- Uz 1. maj svakako se vezuje i pojam Prvomajskog uranka koji je specifičan za zemlje regiona, pa i kod nas. Cilj ovog okupljanja je obeležavanje ovog za nas veoma značajnog praznika, podsećanje na ciljeve sindikalne borbe i organizovanja, negovanje tradicije, zajedništva i solidarnosti – objašnjava Nešić.

Svake godine, sindikati opominju da se borba mora voditi svakodnevno, i da se u svakoj sindikalnoj grupi, u svakom gradu, opštini sindikalci moraju boriti za veća i bolja prava u ovoj zemlji.

- Trenutna situacija kada je radnička klasa u pitanju razlikuje se u zavisnosti od delatnosti u kojoj su radnici angažovani, strukture vlasništva preduzeća, zakonske regulative. Uvek će biti nezadovoljnih i Sindikat će uvek razmotriti sve okolnosti i pružati adekvatnu pomoć i zaštitu radnicima – kaže predsednik Veća Nešić.

Širom sveta, 1. maj se obeležava na različite načine, od tradicionalnih protestnih skupova do raznih kulturnih manifestacija. U godinama pre pandemije Kovida, na Trgu kosovskih junaka Camostalni sindikat organizovao je nastupe kulturno-umetničkih drruštava i po tradiciji veliki vatromet.

- Ove godine će se obeležiti samo Prvomajski uranak, priredbe na Trgu kosovskih junaka neće biti zbog ekonomskih razloga – kaže Saša Neši i dodaje da će i u narednim godinama Sindikat nastaviti da se angažuje u svim sferama sindikalnih aktivnosti, a posebno na daljem razvoju i unapređenju socijalnog dijaloga.

- To je najmoćnije sredstvo sindikalne borbe i uspostavljanja ravnoteže između države, poslodavaca i sindikata. Ovde najveći značaj ima kolektivno pregovaranje i zaključivanje kolektivnog ugovora kod poslodavca, jer je to najvažnije sredstvo za postizanje radničkih ciljeva i poboljšanja položaja zaposlenih. Osim toga nastavićemo da insistiramo na sve kvalitetnijoj zaštiti na radu i svođenju rizika na najmanju moguću meru, sve većim zaradama, regulisanju radnog vremena i boljim uslovima rada – napominje Saša Nešić, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije za grad Kruševac i opštine Ćićevac, Brus i Varvarin.

Inače, ovo je jedan od retkih državnih praznika koji se još uvek obeležavaju iz socijalističke ere. Tradicionalno, ljudi širom Srbije obeležavaju 1. maj piknicima i roštiljanjem na otvorenom, te su godinama unazad i poznata izletišta u Kruševcu: Bagdala i Jastrebac puni izletnika koji od rane zore raspaljuju roštillje i neradno obeležavaju Dan rada.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar