VELIKI PETAK: DAN DUBOKE ŽALOSTI I ODRICANJA ZA PRAVOSLAVNE HRIŠĆANE

03-05-2024

Pravoslavni hrišćani širom sveta danas se poklanjaju sećanju na jedan od najtragičnijih događaja u svojoj veri - Veliki petak. Ovaj dan označava se raspećem Isusa Hrista na krstu na Golgoti, prema biblijskim zapisima.

U duhu duboke tuge i pokajanja, pravoslavni vernici praktikuju strog post i uzdržavaju se od svakog oblika veselja ili proslave. Tradicionalno, ovaj dan se smatra nedelom za rad, kako u polju tako i u kući.

Jedna od karakteristika Velikog petka je izostanak liturgijskih službi u pravoslavnim crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovestima. Zvona na crkvama ostaju nema od Velikog četvrtka pa do Vaskrsa, simbolizujući tugu i razmišljanje uoči vaskršnjeg praznika.

Nedelja koja sledi Veliki petak donosi potpuno drugačiju atmosferu. Pravoslavni vernici proslavljaju Vaskrs, najveći hrišćanski praznik. Ovaj dan obeležava vaskrsenje Isusa Hrista, događaj koji se smatra centralnim u hrišćanskoj veri.

Vaskrs se slavi u prvoj nedelji posle punog meseca nakon prolećne ravnodnevnice. Datum Vaskrsa varira svake godine i može pasti između 22. marta i 25. aprila prema julijanskom kalendaru (od 4. aprila do 8. maja prema gregorijanskom kalendaru). Prethodi mu Veliki post, sedmični period strogog posta i pokajanja.

Običaji vezani za Vaskrs nisu tako raznovrsni kao kod Božića, verovatno zbog promenljivog datuma praznika. Ipak, srpska pravoslavna crkva usvojila je neke paganske rituale, dajući im hrišćansko značenje i povezujući ih sa vaskršnjim praznikom.

Narodni običaji takođe igraju važnu ulogu u obeležavanju Vaskrsa. Osim tradicionalnog farbanja jaja, postoje i brojni lokalni običaji koji se praktikuju širom Srbije. Na primer, u nekim krajevima, veruje se da se na Veliki petak priroda zaustavlja - vode teku, vetrovi utihnu, a zemlja se trese, odražavajući tugu i patnju koju prati ovaj dan.

U skladu s tim, ljudi prilagođavaju svoje ponašanje. Žene u nekim ruralnim područjima ne peru se ili ne češljaju na Veliki petak, dok seljaci izbegavaju rad s iglama ili ekserima, verujući da bi mogli naneti dodatnu patnju Hristu. Osim toga, izbegava se konzumiranje vina, kako bi se poštovao duh pokajanja i odricanja.

Veliki petak je duboko ukorenjen u pravoslavnu tradiciju i predstavlja vreme introspekcije, molitve i pokajanja, dok Vaskrs donosi radost i novu nadu vernicima širom sveta.

Izvor internet




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar