ČUVARI TRADICIJE VINARSTVA VINOGRADARSTVA

Ivana Gavrilović 03-07-2021

Kroz čitav srednji vek tri najveća srpska manastira – Studenica, Žiča i Hilandar - imala su svoje vinograde i podrume vina u Župi. Brojni su arheološki i istorijski izvori koji će potvrditi da se vinova loza u Župi uzgajala i u doba Rimljana.

​U ovoj vinskoj oazi čuvaju se autentične srpske sorte grožđa tamjanika i prokupac, ali i međunarodne sorte, poput kaberne sovinjona, merloa, šardonea ili rajnskog rizlinga. Ukrštanjem sorti game crni i alikant buše nastao je župski bojadiser. Uz sve više modernih zasada, očuvane su i male parcele sa starim autohtonim sortama, posađanim na stari mediteranski način.

​Do sredine 20. veka vinarstvo i vinogradarstvo u Župi bilo je pre svega porodični posao, porodična tradicija. Neke od čuvenih župskih porodica vinara od pre Drugog svetskog rata jesu Radenković (Trnavci), Minić (Parčin), Marković (Šljivovo), Milić (Stubal), Minić (Tržac) . Pojedine od ovih porodica posedovale su kapacitete podruma i preko milion litara, a grožđe i vino obezbeđivali su im sredstva za život. Posle Drugog svetskog rata, zbog nacionalizacije imovine, vinari više nisu mogli da proizvode vino za prodaju, već samo da svoje grožđe predaju velikim prerađivačima i proizvođačima, poput ,,Vino Župe“ i kruševačkog ,,Rubina“.

​U poslednjih dvadesetak godina broj privatnih vinarija u Župi raste. Neke nastavljaju, neke obnavljaju porodičnu tradiciju. Trenutno ih je preko šezdeset. Pojedine vinarije razvijene su toliko da mogu ponuditi i smeštaj u okviru svojih kapaciteta (Vinarija Nika, Vinarija Spasić, Vinska kuća Minića). Posetioci se na taj način mogu upoznati sa procesom proizvodnje vina i tradicionalnim sortama, degustirati vino i uživati u lepoti župskog predela.

Ovaj tekst je deo projekta „Župski vinoGrad“ koji se realizuje uz podršu opštine Aleksandrovac, a u okviru projekta kojim se ostvaruje javni interes u oblasti javnog informisanja na teritoriji opštine Aleksandrovac.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar