UMETNOST KAO SVEDOČANSTVO VREMENA

I.M. 08-10-2026

Likovna zbirka Narodnog muzeja Kruševac svedoči o bogatom umetničkom i kulturnom nasleđu ovog kraja, ali i o razvoju likovne umetnosti kroz različite epohe. O formiranju i značaju umetničkih zbirki, najznačajnijim autorima, načinima čuvanja umetničkih dela i izložbenoj delatnosti govorila je Suzana Jugović, istoričar.

Prema njenim rečima, likovna zbirka Narodnog muzeja Kruševac nije jedna i jedinstvena, već je čini više umetničkih celina. Najpoznatija je zbirka koja se nalazi u Umetničkoj galeriji Narodnog muzeja, ali se u muzejskim fondovima čuvaju i srednjovekovna umetničko-istorijska zbirka, kao i zbirka likovne umetnosti do 1950. godine.

Kao hronološki najstarija izdvaja se srednjovekovna umetničko-istorijska zbirka, u kojoj se nalaze kamena plastika sa različitih manastira i crkava srednjovekovnog moravskog graditeljstva, mozaici, freske i fragmenti fresaka, kao i različiti predmeti nakita i dekorativne umetnosti.

Osnov za formiranje ove zbirke predstavljali su predmeti pronađeni tokom arheoloških iskopavanja na prostoru Arheološkog parka Lazarev grad. Zbirka se vremenom širila i danas obuhvata predmete koji pripadaju periodu od 11. do 17. veka. Posebno mesto zauzima srednjovekovni nakit, među kojim se izdvaja Vladov srebrni pečatni prsten, kao i brojne naušnice i drugi predmeti.

Sama zbirka likovne umetnosti počela je da se formira pedesetih godina 20. veka. Prvi pokloni i otkupi datiraju iz 1953. godine, a tematika je u početku uglavnom bila vezana za kosovski mit. Godine 1962. u okviru Narodnog muzeja u Kruševcu formirana je i Umetnička galerija. Nakon izdvajanja iz Narodnog muzeja 1971. godine, Galerija je nastavila da prikuplja dela lokalnih i drugih umetnika, pre svega savremene umetnosti, dok je likovna zbirka koja je ostala pri Muzeju nastavila da sakuplja dela nastala do 1950. godine.

Ponovnim spajanjem Narodnog muzeja i Umetničke galerije formirane su dve striktno likovne zbirke – zbirka savremene umetnosti i zbirka likovne umetnosti do 1950. godine. U njima se čuvaju dela brojnih značajnih umetnika, ali i portreti ličnosti važnih za istoriju Kruševca i okoline.

- Može se izdvojiti portret Milosava Braljinca, portret kralja Milana, te spomen-zbirke Milana Milovanovića i Dragoslava Vasiljevića Fige, kao i legat sestara Mihailović, koji sadrži čitav niz umetničkih slika različitih umetnika - istakla je Suzana Jugović.

Kada je reč o zbirci Umetničke galerije, njena dva osnovna cilja su da predstavi najznačajnije umetnike 20. veka, ali i da prati savremenu umetničku scenu. Zbirka se zato kontinuirano prilagođava aktuelnim umetničkim tendencijama, mladim akademskim umetnicima i njihovim stvaralačkim potrebama. Dela u fondove stižu putem otkupa i poklona, posebno nakon većih izložbi pojedinih umetnika.

Među značajnim autorima koji su zastupljeni u muzejskim fondovima izdvajaju se kruševački slikari impresionizma Milan Milovanović i Dragoslav Vasiljević Figa. Milanović ima značajno mesto u srpskoj likovnoj umetnosti, dok je Figa bio svestrana ličnost – bavio se slikarstvom i muzikom, a ostao je upamćen i kao osnivač prvog kruševačkog amaterskog pozorišta.

U zbirci Umetničke galerije nalaze se i dela kruševačkih umetnika Radula Anđelkovića, Božidara Lazarevića Dode, Jugoslava Radojičića i drugih autora. Zastupljena su i dela Mladena Srbinovića, autora mozaika u Mozaik sali svečane sale Gradske uprave, skulpture Olge Janičić, kao i dela Jovana Bijelića, Krste Hegedušića, Franca Miheliča i drugih umetnika. Zbirku dodatno obogaćuju primeri umetnosti 20. veka iz Pistoje, kao i dela belgijskog umetnika Obena Paska.

Posebnu kulturnu i istorijsku vrednost imaju dela koja su na različite načine povezana sa istorijom Kruševca i ovog kraja. Među njima je i nepotpisani portret Milosava Braljinca, jedne od značajnih ličnosti ovog područja u 19. veku. Značajno mesto imaju i spomen-zbirke Milana Milovanovića i Dragoslava Vasiljevića Fige.

- Malo je nezahvalno izdvojiti jedna dela, a druga izostaviti, jer da njihova dela nemaju svoj značaj, ne bi se ni nalazila u našem fundusu, rekla je Jugović, dodajući da se u Galeriji redovno prati savremena umetnička scena, novi pravci i nove ideje.

Posebna pažnja posvećuje se i čuvanju umetničkih dela. Ona se smeštaju u strogo propisane uslove, pri čemu se način zaštite prilagođava materijalu i tehnici u kojoj je delo izrađeno. Odgovarajuća vlažnost vazduha jedan je od najvažnijih uslova za očuvanje, dok je kod slika neophodno voditi računa o izloženosti svetlosti, koja vremenom može dovesti do bleđenja boja i oštećenja platna. Kod metalnih skulptura posebna pažnja posvećuje se sprečavanju korozije, kao i redovnim konzervatorskim tretmanima.

Umetnička galerija Narodnog muzeja u Kruševcu redovno organizuje i izložbe savremene umetnosti. Izložbe se uglavnom priređuju jednom mesečno i traju oko mesec dana. Pored predstavljanja afirmisanih umetnika iz Kruševca i drugih delova Srbije, posebna pažnja posvećena je mladim kruševačkim akademskim umetnicima.

Jedna od tradicionalnih manifestacija je i oktobarska izložba, na kojoj učestvuje veliki broj umetnika. Galerija je aktivno učestvovala i u međunarodnom višegodišnjem projektu „Prepoznavanje“, koji je realizovan u više gradova.

Stručno osoblje nastoji da izložbe budu aktuelne i zanimljive kako stručnoj, tako i široj javnosti, ali i da budu koncipirane u skladu sa zamislima umetnika. Posetiocima se obezbeđuje i adekvatno tumačenje dela kroz kataloge, koji su uglavnom besplatni, ili kroz prateće tekstove.

Na taj način muzej i galerija ne samo da predstavljaju postojeći fond već ga i kontinuirano obogaćuju novim umetnicima i delima.

Najnovija izložba, otvorena 10. septembra 2026. godine, jeste izložba Olgice Lazarević Vasiljković „Akord svetla“. Suzana Jugović pozvala je sve zainteresovane sugrađane i ljubitelje umetnosti da posete ovu izložbu i upoznaju se sa novim umetničkim ostvarenjima.

Umetničke zbirke Narodnog muzeja Kruševac tako ostaju ne samo čuvari vrednih predmeta i umetničkih dela već i svojevrsni svedoci vremena – mesta na kojem se prepliću istorija, kultura, tradicija i savremeno stvaralaštvo.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar