TEMNIĆ POGODAN ZA PČELARSTVO – BAGREMOV MED IZUZETNOG KVALITETA

Nikola Petrović 06-11-2021

Prinos bagremovog meda ove godine u temnićkom kraju bio je nešto manji u odnosu na ranije godine, pre svega iz razloga što je proleće „poranilo“, pa je tako u februaru vreme bilo toplije nego u martu i aprilu, što je dovelo do toga da pčelari ne uspeju na vreme da razviju svoja društva za bagrem koji je veoma rano procvetao, tako da su pčele ove godine imale ceo mesec manje za „pašu“ bagrema. Ipak, pčelari su zadovoljni kvalitetom meda, nemaju problema ni sa plasmanom proizvoda, čija je cena iznosila minimum 6,7 evra po kilogramu, tako da su na kraju ipak zadovoljni obavljenim poslom.

Predsednik Udruženja pčelara „Temnić“ Aleksandar Radoja ističe da ovo udruženje broji 27 članova, a u okviru ovog udruženja u varvarinskoj opštini registrovane su 3.832 košnice, dok je prinos pčelinjaka članova udruženja ove godine iznosio 30.050kg meda. Naravno, taj broj je i veći zato što veliki broj domaćinstava ima po par pčlinjih društava i med proizvodi samo za sopstvene potrebe, pa po nekim grubim procenama na ovom terenu je prisutno i više od 4.000 košnica.

Pčelar Milomir Jevtić (72) iz Marenova pčelarstvom se bavi više od 40 godina, ističe da su ove godine pčelinja društva, koja su dobro formirana i koja su se „otrgla“ i postala jaka, uspela da sakupe i po više od 15 kg meda, dok se u nekim slučajevima dešavalo i da društvo prikupi i po više od 20 kg meda. On naglašava da je za bavljenje ovim poslom potrebno dosta ljubavi prema pčelama, dosta je i posla tokom cele godine, a velika su i ulaganja. Ipak, zadovoljstvo je najveće kada se na kraju proizvede odličan i kvalitetan bagremov med.

-Naš bagremov med je izuzetno dobrog kvaliteta, naše podneblje daje dobar i kvalitetan med, a i naši pčelari znaju da proizvedu kvalitetan bagremov med. Mi nemamo teren za druge vrste meda, nema livadskog, mada se pojavilo ove godine i nešto malo šumskog meda, ali to baš u malim količinama. Što se tiče plasmana, stručnjaci iz pogona u Rači uzeli su uzorke, uzorci su prošli sva testiranja kod nas u zemlji, a problema sa prodajom nemamo uopšte i kupci se sami javljaju. Kupaca ima dosta, samo treba što više meda-, rekao nam je Jevtić.

Vremenski uslovi ove godine koliko su pomogli, toliko su, na neki način, i odmogli. Suša je stopirala rad pčelinjih društava koja su pčelari morali da prehranjuju kako bi bez problema preživela zimu.

-Imali smo ove godine malo veći period suše i u tom periodu nije bilo unosa ni meda ni polenovog praha, naše matice su prestale veoma rano da nose i mi, koji smo forsirali ishranu društava, pa smo formirali mlade pčele, stvorili smo jaka društva i ona će biti dobra baza i bez problema će da prezime zimu. Ako se ne forsira ishrana, onda pčelinja društva imaju veoma male šanse da prezime i dolazi do velikih gubitaka pčela u pčelinjacima-, naglašava Milomir Jevtić.

Prosek godina pčelara, prema podacima Udruženja pčelara „Temnić“, iznosi 62,8 godina, ali s obzirom da je područje opštine Varvarin dobar teren za čuvanje pčela i proizvodnju meda, koja može da donese i dobru zaradu, potrebno je što više raditi na popularizaciji ove grane poljoprivrede. Prema nekim procenama, da bi jedna porodica živela samo od pčelarstva, potrebno je minimum 300 košnica, a vrlo je važno u posao ulaziti postepeno, kako bi se steklo znanje za bavljenje ovom granom poljoprivrede.

(Ovaj tekst je deo projekta „Varvarin – poljoprivredna oaza“ koji „Pobeda“ realizuje uz podršu opštine Varvarin, a u okviru projekta kojim se ostvaruje javni interes u oblasti javnog informisanja na teritoriji opštine Varvarin.)




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar