Nova godina se obeležavala od davnina. Stare civilizacije tu kategoriju poznaju i praznuju kao svetkovinu božanstvima. Na ovim našim prostorima zvaničan je bio julijanski kalendar, a po njemu prvi dan godine je 13. januar po novijem, gregorijanskom kalendaru. Pomalo zbunjujuće deluje, ali da bi se razjasnilo, u pomoć smo pozvali direktora Narodnog muzeja u Kruševcu istoričara Gorana Vasića.
Kako nam je Vasić objasnio prvo svečarenje u noći 31. decembra na 1. januar desilo se u Beogradu 1850. Godine. Vreme je Ustavobranitelja. Zapaljene su katranske sveće duž beogradskih sokaka i svilarala je muzika do kasno.
– Da li je i u koji kafanama bilo dočeka to nisam istraživao. Kada je naš grad u pitanju 1860. u doba Miloša, Kruševljani počinju da obeležavaju dočekom novu godinu. Inače Julijanski kalendar ustupa mesto zvaničnom gregorijanskom kalendaru 1919. godine. Kao što se zna stvorena je jedinstvena država i kako bi se izbegle neprijatnosti zbog Božića uvodi se gregorijanski kalendar donošenjem zakona 10. januara i 15. januar se proglašava za 28. januar i gubi se u zvaničnim dokumentima razlika od 13 dana. Ipak, Srpska pravoslavna crkva zadržava julijanski kalendar i svoju Novu godinu 13. januara. Tako da mi imamo dve nove godine, ali samo jedan Božić. Tako je to bilo do rata 1941. godine. Slavila se i jedna i druga nova godina, a naročito Božić – kaže Vasić
Kako nam Vasić objašnjava, posle Drugog svetskog rata dolazi novo doba, a i sa njim i nova pravila koja favorizuju obeležavanje jedne Nove godine 31. decembra na 1. januar, dok pravoslavana pa i Božić se proglašavaju za nacionalističke tekovine. To traje do kraja 80tih kada se ponovo obeležava Bžić, a i Nova godina po julijanskom kalendaru. Kako bilo, veselja nije falilo. Veseljaci su se okupljali u tadašnjim kafanama i restoranima i u gradskim hotelima. Doček je bio svojevrsni spektakl. Gosotvale su zvezde estrade i bilo je veoma živo i na ulicama. Doček na trgovima dolazi nam sa zapada ali u našim sredinama više su se okupljali prijatelji u kafanama i restoranima nego na trgovima. Bilo je dosta onih koji su dočekivali novo leto kod svojih kuća u krugu porodice i prijatelja. Mi spadamo u narode koji vole veselje, a tome je doprinosio i velik broj neradnih dana tokom novogodišnjih praznika. Za jelo se spremalo, ono najjednostavnije. Dobro meze i pečenje uz sezonsku salatu. Sličan meni je bio i u kafanama, uz dodatak muzičkih zvezdi. Ove godine zbog epidemiološke sitacije neće biti dočeka po ugostiteljskim objektima ali kod kuće u krugu prijatelja biće veselo. Mi se pridružujemo čestitkama za zdravlje pre svega i uspeh u radu. Živeli!
Ostavite komentar