UMETNIČKA GALERIJA – ČUVAR LIKOVNOG BLAGA KRUŠEVCA

Anđela Punoševac 20-11-2022

Umetnička galerija u Kruševcu počela je sa radom, otvaranjem prve izložve, 27. januara 1962. godine. radila je na izlaganju, prikupljanju, čuvanju i proučavanju značajnih umetničkih pojava i tendencija u zemlji, kao i umetnosti nastale na području grada i regiona. U trenutku osnivanja, delovala je u okviru muzeja, da bi nakon razdoblja samostalnog funkcionisanja od 1971. do 1991. godine, ponovo postala sastavni deo Narodnog muzeja Kruševac. 1984 godine Grad je otkupio zgradu Galerije, sa pratećim objektima u dvorišnom delu.

Definisanim ciljevima u periodu ustanovljenja, postavljena je jasna koncepcija formiranja zbirke i izložbenog programa, a predstavljanje značajnih pojava i ličnosti, posebno umetnika mlađih generacija, pratilo je izdavanje kataloga. U okviru delatnosti, formirana je stručna biblioteka, kao i dokumentacija relevantna za proučavanje umetničkih zbivanja kojima se bavi.

U depou Galerije čuvaju se brojna umetnička dela starih i savremenih kruševačkih i jugosloveskih slikara, kao što su: Dragoslav Vasiljević Figa, Jovan Erić Gaja, Milan Milovanović, Jovan Bijelić, Krsto Hegedušić, France Mihelič, Lazar Vujaklija, Mihajlo Pertrov i drugi, a tu je jedan broj stranih slikara – italijanskih i belgijskih.

Zgrada umetničke galerije izgrađena 1929. godine, nalazi se u ulici Majke Jugovića 15-5, nakadašnja Miloja Zakića i prvobitno je bila porodična kuća poznatog trgovca Ljotića. 1961. godine renovirana je, da bi godinu dana kasnije bila otvorena, kao galerijski prostor u sklopu Narodnog muzeja Kruševac. Arhitektura odgovara ukusu najbogatijeg sloja Kruševljana između dva svetska rata, pa u skladu sa tim, fasada je ukrašena ornamentima i arabeskama, a na krovnom delu dominira reljef dečaka koji sedi. Porodična kuća sa početka 20. veka sa pratećim objektima u dvorišnom delu, pretvorena u galerijski prostor, proglašena je za kulturno dobro od izuzetnog značaja. Raspoloživi izložbeni prostor iznosi oko 140m2 i organizovan je u pet prostorija, međusobno povezanih u sačuvanoj autentičnosti rasporeda i dekoracije u duhu secesije.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar