Na 47 hektara zaštićene površine lokaliteta Vitkovačko polje, oko četiri kilometra od Aleksandrovca, šezdesetih godina 20 veka pronađene su svetski značajne statue Lady of Aleksandrovac (Miladija), Venus de Župa (Grozdana), Madam de Vitkovo (Ružica) i Madame de Venčac (Kadivka). Zavičajni muzej Župe čuva ukupno 24 figur(in)e koje pripadaju vinčanskoj kulturi, a jedna od najznačajnijih svakako je „Vita“, pronađena 2019. godine.
Otkriće „Vite“, koja je s 54 centimetra najviša statua ovog tipa kosovske varijante vinčanse kulture, pokrenulo je nova istraživanja i geofizičkim snimanjem terena je otkriveno na desetine praistorijskih kuća.
„Vitu“ je 2019. godine na lokalitetu Vitkovačko polje pronašla Sanja Crnobrnja Krasić, viši kustos arheolog koja je tada bila deo projekta „Zaštitna istraživanja na trasi kanalizacije na lokalitetu Vitkovačko polje“. Rukovodilac projekta bio je arheolog Gordana Čađenović, a stručni savetnik dr Adam Crnobrnja.
„Arheološko nalazište Vitkovačko polje se nalazi u reonima sela Vitkovo i Venčac (opština Aleksandrovac, Rasinski okrug, Srbija), prostirući se na 120 hektara Zakonom zaštićene površine, odnosno površine koja je proglašena kulturnim dobrom. Da bi neko mogao nešto zidati, kopati, graditi u zaštićenoj zoni, nužno je prethodno izvršiti zaštitna arheološka istraživanja u skladu sa Zakonom. Dakle, svi arheološki nalazi su pronađeni u toku zvaničnih arheoloških istraživanja sa dozvolom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, a na zahtev Javnog komunalnog preduzeća, jer se javila potreba da kroz zaštićeno područje prođe deo kanalizacione mreže“, pojašnjava arheolog Sanja Crnobrnja Krasić.
Istraživanja su trajala od 04. jula do 14. avgusta i tom prilikom je istražen prostor u dužini od 95,80 m, u širini od 0,70 m i sa različitim dubinama rovova. Istraživano je ukupno devet rovova, a tom prilikom utvrđeno je da je osmi rov presekao vinčansku kuću. Tada su otkriveni ostaci peći, pronađena je velika količina ulomaka keramike, kamene alatke, jedno koštano šilo, fragment zoomorfne figurine i kameni žrvanj. Najveće iznenađenje se dogodilo poslednjeg dana kampanje. Na 3m od istočnog profila su pronađeni fragmenti dveju monumentalnih vinčanskih figura. U toj grupi nalaza pronađen je torzo, fragmenti glave, postolja i jedna noga od jedne figure i ruke, noge i deo postolja druge figure.
Prema rečima Sanje Crnobrnje Krasić, svi nalazi koji su pronađeni u toku ove kampanje pripadaju periodu mlađeg neolita odnosno vinčanskoj kulturi. Svojim osobenostima kada je u pitanju ukrašavanje i predstvaljanje lica pripada kosovskoj varijanti vinčanske kulture i najbliže analogije predstavlja figura iz Predionice kod Prištine, čuvena ''Boginja na prestolu''.
„Govorimo o vremenu kada se dogodila prva industrijska revolucija, kada ljudi prestaju živeti lovačko-sakupljačkim načinom žovita, osnivaju naselja, pripitomljavaju životinje, kultivišu biljke, dobija se višak proizvoda i pojavljuje trgovina. No za veći uspeh svog rada, da sve rodi i napreduje ljudi su se molili boginjama plodnosti. Ne smemo smetnuti sa uma da najstarija metalurgija se pojavljuje u vinčanskoj kulturi baš kao i naša figura. Postoji teza da je Vitkovačko polje, koje zauzima unikatno mesto u sklopu vinčanske kulture, praistorije Srbije i sveta, bilo religiozni centar vinčanske kulture. Za sada je to teza, mada se nadamo da će buduća istraživanja pokazati kako su izgledali eventualni hramovi, kultna mesta i otkriti nam više o religijskim odnosima pripadnika vinčanske kulture. Ono što je specifično kada govorimo o figurama iz epohe mlađeg neolita, vitkovački primerci su monumentalniji od ostalih, posebno poslednja pronađena figura, koja je viša i od 50cm, a koji stilski u potpunosti pripadaju svom kulturnom krugu“, kaže Crnobrnja Krasić.
Samo nalazište u Vitkovom polju ima već sada dugu istoriju pronalazaka.
„Pre oko 50 godina su pronađena prva tri primerka monumentalnih figura na Vitkovačkom polju: Lady of Aleksandrovac (Miladija), Venus de Župa (Grozdana), Madam de Vitkovo (Ružica), koje su svoja imena dobila na gostovanju na Svetskoj izložbi u Nici 1991. godine, kada je Muzej praistorije Terra Amata uvrstio Lady of Aleksandrovac u 12 najznačajnijih praistorijskih figura u svetu, a sve tri uvrstio u svoj katalog praistorijskih figura u svetu „Eves et peves“. Sigurna sam da kada kolege iz Nice upoznaju novopronađenu figuru, da će takođe zavrediti veliku pažnju, kao i njene `rođake`“, dodaje Crnobrnja Krasić.
Valja napomenuti da su sva istraživanja u ovom sloju trenutno obustavljena, a da je celokupan prostor je konzerviran do sledeće arheološke kampanje u kojoj će se pristupiti celovitom istraživanju vinčanske kuće koju je presekao rov 8.
S obzirom na to da od sedamdesetih godina nalazište u Vitkovu na 120 hektara nije istraživano, Župljani se nadaju da će ih najnovije otkriće još jednom dovesti u žižu svetske naučne javnosti i omogućiti podršku nadležnih institucija.
„To je veoma važna, može se reći ključna stvar. Ne radi se samo o finansijama, mada su izuzetno važne, već se radi o podršci Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije da se lokalitet Vitkovačko polje proglasi za lokalitet od izuzetnog značaja, što predstavlja najveći stepen zaštite i da se u doglednoj budućnosti priključi kapitalnom projektu od strateškog značaja Ministarsva kulture - projektu ''Vinča'' koji je posvećen proučavanju mlađeneolitske kulture - vinčanske kulture“, pojašnjava Crnobrnja Krasić.
Projekat „Vitkovačko polje- kolevka dragocenih arheoloških nalazišta“ se realizuje uz podršku Opštine Aleksandrovac
Ostavite komentar