POZNATI VARVARINCI - KNEZ MILETA RADOJKOVIĆ – KNEZ JAGODINSKE NAHIJE I VELIKI SERDAR RASINSKI, PRVI MINISTAR VOJNI SLOBODNE SRBIJE

Nikola Petrović 21-11-2022

Mileta Radojković rođen je oko 1778. godine u Đunisu, u Kruševačkoj nahiji, od oca Radojka Stanišića i majke Vesele. Nakon toga cela porodica seli se u Katun (današnji Donji Katun), u Jagodinsku nahiju.

Za vreme Prvog srpskog ustanka prvo je bio borac, a potom barjaktar kod Kneza Jevte iz Obreža. Dahije, naslućujući skoru pobunu porobljenih Srba, odlučuju da pobiju narodne prvake. Iz Temnića su se na crnom spisku nalazili Jefta Brkić, knez temnićki i buljubaša Mileta Radojković iz Varvarina. Međutim, turska namera se u Temniću nije ostvarila. Mileta Radojković borio se tokom 1806. godine u redovima Temnićke vojske pod komandom kneza Jefte Brkića. Junaštvom i vojničkom veštinom istakao se tokom 1810. godine u bici kod Varvarina. Feliks Kanic ostavio je zapis o učešću kneza Jefte i Milete Radojkovića u bici na Gromadi 1811. godine. „Na Gromadi je 1811. godine Karađorđe sa knezovima Mladenom, Jeftom i Miletom iz Katuna dočekao Huršid-pašu koji je dolazio sa 8.000 ljudi, razbio ga i sprečio mu prodor u Crnu reku.”

Za vreme Drugog srpskog ustanka bio je među prvima koji su ustali, pošavši sa vojskom i narodom u zbeg na Juhor. Čuvao je srpska sela od Turaka koji su od Jagodine nadirali preko Morave na Temnić i okolinu. Istakao se razbivši Tursku vojsku pod komandom Alibega, sina čuvenog Karafejzije, koja je nadirala preko Morave na Jagodinsku nahiju. Na Majurskom ataru, pod Giljem, Mileta Radojković je sa 500 Temnićana u petočasovnom junačkom otporu izdržao nalet brojnije Turske vojske. Kada je okončan Drugi srpski ustanak Mileta Radojković postao je knez Temnićki i vrlo brzo je napredovao.

U oktobru 1823. godine postao je član kragujevačkog Opštenarodnog suda, najvišeg suda, koji se kasnije podelio na Sovjet i Veliki sud. Mileta je 1823. bio predsednik Opštenarodnog suda. Tokom 1826. godine kratko vreme bio je član Beogradskog narodnog suda da bi se iste godine ponovo vratio u kragujevački Opštenarodni sud. Knez Mileta Radojković posebno se istakao u borbi za prisajedinjenje šest otcepljenih nahija krajem 1832. godine. Dvadeset drugog marta 1834. godine postavljen je za Velikog serdara Rasinske oblasti, koja je tada obuhvatala Kruševački, Jagodinski, Paraćinski i Resavski okrug.

MILETINA BUNA

Miletina buna protiv apsolutističke vlasti Miloša Obrenovića započela je 17. januara 1835. godine, a Mileta Radojković je postao njen vođa jer je sakupio najveću vojsku. Ova pobuna primorala je kneza Miloša Obrenovića da sazove 15. februara 1835. godine Sretenjsku skupštinu koja je usvojila Sretenjski ustav, kojim je ograničen knežev apsolutizam. Nakon proglašenja Sretenjskog ustava postao je 15. februara 1835. član Državnog saveta i ministar vojni. Ministar vojni bio je samo do 28. marta 1835. godine jer je knez Miloš stavio Sretenjski ustav van snage. Oktobra 1837. godine postavljen je za člana Velikog suda. Nakon proglašenja Turskog ustava marta 1839. godine ponovo je postao član Državnog saveta.

Tokom 1840. istupio je protiv Sultanovog derata, kojim su Toma Vučić Perišić i Avram Petronijević postavljeni za savetnike kneza Mihaila Obrenovića. Čin general-majora dobio je jula 1841. godine. Od juna 1842. bio je član Društva srpske slovesnosti. Zajedno sa knezom Mihailom napustio je 07. septembra 1842. godine Srbiju, za vreme smene dinastija. Nakon izvesnog vremena vratio se u Srbiju i živeo je u Jagodini.

Umro je 26.09/08.10.1852. godine u svojoj kući u Donjem Katunu, a sahranjen je u porodičnoj grobnici pokraj crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Varvarinu. Danas nekoliko ulica u opštini Varvarin nosi nazive po njemu, u Donjem Katunu, Selu Varvarin i Varvarinu.

Ovaj tekst je deo projekta koji „Pobeda“ relizuje u saradnji sa Opštinom Varvarin, a u okviru projekta kojim se ostvaruje javni interes u oblasti javnog informisanja na teritoriji opštine Varvarin.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar