Da nije bilo već poznate epidemiološke situacije, koja je zahvatila čitav svet, pa ni Župu Aleksandrovačku nije zaobišla (iako se verovalo da će domaća rakija i decenijama staro vino ubiti zloglasni virus) ove 2023. manifestacija "Župska berba" bila bi jubilarna - 60-ta po redu. Ovako će biti , tek 58-ma, ali nema sumnje da će se nektar Bogova i ovog semptembra, kad se inače mafinestacija tradicionalno održava, biti na visini zadatka i da će se vinari i vinogradari utrkivati čije je vino kvalitetnije, a vinopije imati težak zadatak. Do tada evo malo interesantnih podataka o manifestaciji,opštini Aleksandrovac, Župljanima, za koje kažu da se nije rodio taj ko bi ih prešao...
Prema istorijskim i arheološkim izvorima u Župi se na tragu vina živi već više od 3000 godina. Srpsko vinarstvo i vinogradorstvo ima dugu tradiciju, a Župa zauzima značajno mesto. Ono što kažu stare knjige, odnosno sačuvani dokumentima, Župa kao vinogorje prvi put se pominje još 1196. u Studeničkoj povelji, gde stoji zapisano da je župan Stefan Nemanja manastiru Studenici darovao vinogradarska sela u Župi.
Nekada su i tri najveća srpska manastira Hilandar, Studenica i Žiča, kroz čitav srednji vek imali svoje vinograde i podrume vina u Župi. Slavni srpski knez Lazar imao je u Župi svoje podrume u poljani Kruševica. Za one koji budu čitali ovaj tekst , a možda nisu iz Rasinskog okruga, podsetićemo ova blagorodna srpska Šampanja, poznatija kao Župa Aleksandrovačka, a Šampanjom Srbije nazvao je francuski konzul Deko 1904. godine, nalazi se u kotlini između Kopaonika, Željina, Goča i Jastrepca. Kažu da je klima u Župi ista kao klima u francuskoj oblasti Bordo. Okosnicu razvoja vinogradarstva i vinarstva od šezdesetih godina 20. veka činili su “Vino Župa“ iz Aleksandrovca, osnovana 1956. ujedinjenjem 9 zemljoradničkih zadruga i “Rubin“ iz Kruševca, osnovan 1955.
Zašto su u Župi vinogradi vino na prvom mestu
Vino je u Župi vekovima bilo znak moći, bogatstva, vlasti, ali i izvor opstanka. Od vinograda i vina se živelo, negovale generacije, čuvale bačve i podrume. A vino su pili, opet tako kažu dostupni podaci i keltski ratnici, rimski legionari, srpski župani i carevi, episkopi i arhiepiskopi, turski begovi.
Župa je danas poznata po vinogradima i vrednim vinogradarima koji pronose slavu ovog kraja jer su geografski i klimatski uslovi među najboljima u Srbiji za gajenje vinove loze. Aleksandrovac svojim geografskim položajem gospodari brežuljcima i otvara pogled na vinograde Župe i proplanke Kopaonika. Župsko vinogorje se nalazi u zapadnom delu Srbije, u slivu Zapadne Morave i njenih pritoka. Vinogradi u Župi su rasprostranjeni na oko 2.500 hektara, od čega je 50 hektara a podignuto zadnjih godina. Aleksandrovac i okolina gaje tamjaniku i prokupac, najstarije autentične sorte grožđa u Srbiji. Prokupac, zvani i rskavac je sorta stara oko 1000 godina, a tamjanika, muskatna sorta poreklom iz Francuske, koja se u Srbiji gaji preko 500 godina. Gaje se i mnoge druge sorte, a pomenućemo župski bojadiser, pa smederevka, sovinjon, semijon, župljanka, neoplanta, šardone, italijanski rizling.
Župa je poznata kao vinogradarski kraj u Srbiji, sa blago talasastim brežuljcima čije su južne i jugoistočne pozicije veoma pogodne za lozu. Ponjoprivredni stručnjaci kaži da tipovi zemljišta koji preovladavaju u Župi su izuzetno pogodni za gajenje vinove loze. Obično su to karbonati, černozem, smonica i ogajnjača. I tako putem vina Župa postade prestonica loze i vina, tradicionalni predeo srpskog vinogradarstva i vinarstva. čitava Župa je prava domaćinska kuća. Danas tu tradiciju obnavlja pedesetak proizvođača vina, koji svoja vina iznose na festival koji se odvija tokom berbe. Tokom tri dana festivala iz fontane na gradskom trgu, neprestano teče mlado vino iz župskih podruma, a u vinskoj ulici toko trajanja berbe moguće je degustirati i manastriska vina, poput oih iz obližnje Ljubostinje.
O istorijatu manifestacije Žuska berba
Najpoznatija privredno turistička manifestacija ovog dela Srbije svakog septembra počev od 1963. godine okuplja najbolje župske vinare i vinogradare u slavu početka berbe grožđa. Nezna se tačan broj posetilaca ali hroničari beleže da hiljade i hiljnjade tuista što domaćih, što inostranih krene Župi u pohode. Tri dana koliko i traje Župska berba program j eprilagođen svim uzrastima, počev od dečijeg maskenbala, defilea kulturno umetničkih društava, pesnika, boema, glumaca, pa do koncerata, predstava, dramskih prikaza....Uz put vanja napomenuti da su Župljani zaista dobri domaćini i gostoljubivi, a mafinestaciju obavezno prati čuvena Fontana vina, jedinstvena u svetu iz koje se tri dana menaifestacije toči mlado župsko vino- simbol ljudskog rađanja i trajanja. Običaj je da budući bračni par, znači verenici u kaci muljaju grožđe bosim nogama, a simbolika je da i oni i vinogradi budu rodni i plodni. Vinska ulica jedna je od atrakcija Župske berbe duž koje najbolji vinari i vinogradari ovog kraja predstavljaju i nude svoja vina, rakije i ostale proizvode.
U dane održavanja Župske berbe organizuje se i “poljoprivredna izložba“ , a mogu se videi i eksponati minijaturnih bačvi do onih u kojima može da smesi višečlana porodica.
Da bi se običaji sačuvali, negovalo vnogradarstvo i pravila dobra vina, koja sve češće nalaze put na ino tržište, otvoren je i Muzej vinarstva i vinogradarstva, kao simbol i čuvar viševekovne tradicije vinarstva u Župi. Muzej je smešten u starom vinskom podrumu poljoprivredne škole u Aleksandrovcu, koja nosi ime "Sveti Trifun", koji je inače zaštitnik vinara i vonogradara i u vinogradu odmah do muzej svakog 14. februara kada se i proslavnja ovaj svetac orezuje se prvi čokot, takođe simbol rodnosti i plodnosti, punog zrna okupanog župpskim blagorodnim suncem.
Danijela Karajović
Ovaj tekst je deo projekta „Župa vas u berbu zove“ koji „Pobeda“ relizuje u saradnji sa Opštinom Aleksandrovac, a u okviru projekta kojim se ostvaruje javni interes u oblasti javnog informisanja na teritoriji opštine Aleksandrovac.
Ostavite komentar