KOSOVSKI BOJ – ZNAČAJ CRKVE LAZARICE

Irena Milosavljević 13-06-2023

Kosovski boj, jedna od najpoznatijih bitaka, vodio se na Vidovdan 28.juna 1389. godine između srpske i turske vojske na Kosovu polju. Na čelu srpske vojske bio je srpski vladar knez Lazar Hrebeljanović koji je pred samu bitku na Kosovu dobio ucenjivačko pismo od turskog cara Murata u kome on traži da izabere ili mirnu predaju ključeva srpskih gradova ili bitku. Odluku koju je doneo o sudbini svog naroda i dražave nije bila nimalo laka. Iako osećajan bio je i jak državnik i rešen da uđe u bitku te je sastavio i kletvu ne bi li se svi odazvali i krenuli sa njim u boj jer iako rešen nije bio siguran jesu li njegovi velikaši i vitezovi spremni na isto.

Ko je Srbin i srpskoga roda

i od srpske krvi i kolena ,

a ne došo na boj na Kosovo

ne imao od roda poroda,

ni muškoga ni devojačkoga.

Od ruke mu ništa ne rodilo

Rujno vino, ni pšenica bela.

Rđom kapo dok mu je kolena.

Veče pred sam odlazak na boj knez Lazar okupio je svoje velikane i poverovao u reči svog zeta Vuka Brankovića a posumnjao u odanost svog najboljeg i najvećeg viteza Miloša Obilića. Lazar je cenio Miloševo junaštvo i dotadašnju odanost te mu je blagim rečima prekora iskazao svoju sumnju po čemu se vidi da mu je mišljenje ljudi kojima je verovao bili jako važno.

Iz crkve Lazarice knez Lazar je sa vojskom krenuo na Kosovo. Veče uoči boja upravo na dvoru je bila kneževa večera a u crkvi se srpska vojska pričestila . Knez Lazar se u crkvi Lazarici pomolio pred ikonom Bogorodice koja se i danas čuva u Hilandaru. U crkvi je kopija te ikone izrađena u Rusiji. Iz crkve Lazarice uoči Vidovdana na konjima se krenulo u slavu.

Knez Lazar je na polju Kosovu dao život za odbranu časti svoje države i svog naroda.

Knez Lazar je najpre bio sahranjen u Prištini. Zatim je 1391. godine prenet u svoju zadužbinu Ravanicu. Sahrana kneza Lazara nije mogla biti obavljena odmah nakon njegove pogibije, jer se njegovo telo nalazilo u rukama Turaka. Bajazit,naslednik sultana Murata, koji je posekao kneza Lazara, držao je kneževo telo kao ratni trofej i sredstvo za pregovore i ucenu kneževe porodice.

Kneževo telo je predano porodici, koja ga je sahranila u Prištini, a potom prenela u manastir Ravanicu, kneževu zadužbinu. Sahrana u Prištini je izvršena prvih dana meseca jula 1389. Po završetku treće godine od Lazareve sahrane, pristupilo se svečanom otvaranju kneževa groba. Tada je utvrđeno da telo nije podleglo truleži i da je sveto.

Od 1697. godine njegove mošti su se nalazile u manastiru Vrdnik na Fruškoj Gori. U toku Drugog svetskog rata prenose ih u Sabornu crkvu u Beograd. Od 1989. godine mošti kneza Lazara nalaze se ponovo u manastiru Ravanica.

Vidovdan je za srpski narod veliki praznik koji se slavi u spomen na Kosovski boj a Kruševac i Vidovdan su neraskidivo spojeni.Vidovdan je slava grada Kruševca a uoči Vidovdana upravo u crkvi Lazarici služi se bdenije a na sam praznik liturgija i parastos kosovskim mučenicima.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar