„SVEČANOSTI SLOBODE“ EVOCIRAJU BROJNE USPOMENE

Irena Milosavljević 24-05-2024

„Svečanosti slobode“ preteča su današnjih „Vidovdanskih svečanosti“ u gradu Kruševcu. Sve je počelo 1965. godine a manifestacija je počinjala kod Spomenika kosovskim junacima gde bi najčešće bila svirana kompozicija „Kosovski boj“. Svečana povorka bi u miru hodala do Slobodišta gde bi se obavilo paljenje prometejskih vatri, izgovorio tekst iz Eshilovog „Prometeja“ i tako počele svečanosti.

Svetlana Đurđević, portparol Kruševačkog pozorišta Kruševljanima je dobro poznata ličnost a bila je i sama učesnik svečanosti. Ona se prisetila dana kada je bila lučonoša a kasnije i kada je mlađe naraštaje obučavala za ovu veličanstvenu ulogu.

-Slobodište je na neki način srce Kruševca. Zelenilo, predivan miris borova i šume a svojevremeno su se ovde dešavale upravo i „Svečanosti slobode“ koje bi od 28. juna do 07. jula svake godine ugostile najbolje umetnike ne samo iz nekadašnje Jugoslavije nego iz čitavog sveta. U to vreme u tih par dana tokom trajanja manifestacije hiljade i hiljade ljudi se slivalo - kaže Svetlana i dodaje da je za svečanosti veoma emotivno vezana.

-Godinama sam na svečanostima bila lučonoša a kasnije sam im bila i instruktor tako da me za Slobodište vežu fantastične emocije. Bila sam prva godina srednje škole kada sam prvi put uzela učešće na manifestaciji. Bilo je preko 100 kandidata a izabrano je nas 24 za lučonoše - 12 devojaka i 12 momaka. S druge strane su postojali „rasinci“. Koncept je bio da se prometejske vatre pale na Beloviću i od Belovića do Spomenika su ih donosili „Rasinci“ obučeni u crvene uniforme gde su vatru predavali lučonošama koji su bili u belom. Odatle se sa predstavnicima opštine, gostima i građanima išlo put Slobodišta - podsetila se Đurđević.

-Pre lučonoša, kada sam bila peti razred osnovne škole došli smo na Slobodište na matine gde je Stevo Žigon recitovao „Kadinjaču“ i meni se sledila krv u žilama kako je to zvučalo- prisetila se Svetlana, koja igrom sudbine godinama, već radi u Kruševačkom pozorištu te su je i poslovne obaveze vrlo često vodile put Slobodišta.

-Definitivno tvrdim da slučajnosti ne postoje i da se putevi otvaraju tamo gde treba tako da sam ja imala tu sreću da radim u kulturi i naravno da su najbolje predstave igrane baš na pozornici Slobodišta. Trudili smo se da kada su „Svečanosti slobode“ otišle u prošlost i nastale „Vidovdanske svečanosti“ organizujemo fenomenalne predstave. Ranije su se radile baš predstave za Vidovdan a jedna od njih bila je „Lazar – veliki knez“ te deo te scenografije i danas čuvamo u pozorištu, priseća se Svetlana i dodaje da je jedne godine nastupala i baletska trupa sa izvedbom „Ko to tamo peva“ što je privuklo veliko pažnju i gledalište je bilo prepuno.

Bila su tu i kulturno umetnička društva. Sećam se kada sam bila lučonoša da je „Berjoska“, društvo iz Rusije imalo nastup i pamtim da je tada na Slobodištu bilo najviše ljudi ikada. Ljudi su stajali na bedemu gde su lučonoše palile vatru, kaže Đurđević i dodaje da su svečanosti imale široki značaj.

Spomenik na Slobodištu je građen sa natpisom „Pod ovim nebom, čoveče uspravi se“. Osnovni elementi spomenika su humke, „kapija smrti“ ali i „dolina živih“ sa amfiteatrom, pozrnicom i gledalištem.

Amfiteatar na Slobodištu jedinstvena je scena u ovom delu Evrope i meni je mnogo žao što se trenutno taj prostor ne koristi- kaže Svetlana i dodaje da je svesna da se sve menja ali i da bi se sa sigurnošću Kruševljani vratili Slobodištu tokom letnjih meseci ukoliko bi s scena preuredila i organizovali prigodni sadržaji.

Slobodište je prepoznatljivo i po svečanom, kružnom ulazu – Kapiji sunca a ispred kapije nalazi se po jedna humka sa obe strane.

Manifestacija „Pod kapijom sunca“ u okviru koje se održavaju likovna kolonija i susreti pesnika jedna je od novijeg datuma. Apsolutno to podržavam i trebalo bi svi da se angažujemo da sa malim sadržajima damo doprinos. Možemo Slobodište da koristimo u raznim prilikama- istakla je Đurđević i podsetila da su se i na humkama svojevremeno palile vatre te da se svakog Vidovdana na njima polažu cveće i venci.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar