LAZAR STANOJEVIĆ IZ PADINSKE SKELE POBEDNIK OVOGODIŠNJEG FESTIVALA HARMONIKE “ŽILIĆEVI DANI”

N.Petrović 04-06-2024

Drugi redu redu Festival harmonike “Žilićevi dani” održan je u nedelju u Velikoj sali Opštinske biblioteke Varvarin, uz učešće više od 50 takmičara iz cele Srbije, ali i iz Rumunije i Republike Srpske, koji su se takmičili u šest kategorija i dve kategorije dueta. Stručni žiri, pod rukovodstvom Umetničkog rukovodioca Narodnog orkestra RTS-a Vlade Panovića, koji su činili i prof. dr Dimitrije Golemović i Novica Nikolić Patalo, ocenjivao je sve učesnike i proglasio pobednike.

Sveukupni pobednik Festivala, dobitnik “Žilićevog majstorskog pisma”, je Lazar Stanojević iz Padinske Skele (Opština Palilula, Grad Beograd), inače pobednik u kategoriji seniora, a izabrani su i učesnici Međunarodnog takmičenja “Prva harmonika Srbije”, koje se već 62 godine organizuje u Sokobanji. Pored pehara, pobednici u svim pojedinačnim kategorijama dobili su na poklon i knjigu “Konstrukcija i akustika savremene koncertne harmonike”, autora prof. dr Ljubomira S. Lukića.

Inicijator Festivala, Željko Damnjanović, pozdravio je prisutne i naglasio da je temnićki kraj harmonikaški “osinjak”, pre svega zbog Dragana Matića Žilića, osvajača čak tri priznanja “Prva harmonika Jugoslavije”, u čiju čast je i pokrenut ovaj Festival. Na bini je bila izložena i stara Žilićeva “dalapa”, pravi raritet, harmonika stara skoro sto godina, a takmičenje je pratio i direktor Festivala “Prva harmonika Srbije” Vojkan Nikodijević.

- U Draganovom rodnom selu imamo vrsne harmonikaše, Danila i Srbu Miškovića, Andriju Kutu Jovanovića, našeg Darka Antića, imamo Momu Krstića, preko Morave Dragoslava Drakčeta Popovića i Ljubu Radosavljevića, osvajače “Prve harmonike Jugoslavije” u Sokobanji, imamo i Sinišu Matejića, koji nažalost nije više sa nama, jedan plodonosni harmonikaš i unikatni biser našeg kraja, pa kad krenemo ka Kruševcu, tu je moj majstor Aca Ćirković i Đurica Ćirković i, naravno, tu je naša kraljica Radojka Živković iz Globodera - naveo je Damnjanović.

On je naglasio da je ovaj Festival pokrenut kako bi se odbranila čast srpske harmonike, da se očuvala tradicija, da se iskoreni neukus i da se svira ono što su iza sebe ostavili stari harmonikaši, a ostavili su veliki amanet i veliko nasleđe.

Predsednik žirija i Umetnički rukovodilac Narodnog orkestra RTS-a Vlada Panović je izrazio želju da se naredne godine jedan ovakav događaj organizuje i u Kruševcu, gradu odakle je potekla Radojka Živković, velikan koga Srbija nije nikada imala na polju harmonike. “Ona je nešto vrlo, vrlo specijalno i to ne zato što je žena, već zato što je to talenat koji se rađa jednom u 200 godina”, poručio je Panović.

- Prošle godine smo imali dosta takmičara i to je dobro što smo imali jednu masovnu manifestaciju i ove kvalifikacije za Sokobanju će, nadam se, prerasti u nešto mnogo veće tokom godina. Svi takmičari danas ovde su pobednici, jer u današnje vreme sviranje harmonike i bavljenje umetnošću je zaista plemenita stvar, pored svih ovih ružnih stvari koje nas okružuju. Deca i mladi ljudi treba da se bave harmonikom, jer je to nešto najlepše, jedna od divnih stvari koja može u životu da vas snađe, a to je muzika - rekao je Vlada Panović.

Manifestaciji su prisustvovali i zamenik predsednice opštine Aleksandar Pavić, predsednik Skupštine opštine Varvarin prof. Saša Živadinović, pomoćnik predsednice opštine Nemanja Čolić, ali i estradni umetnik Radiša Urošević i veliki broj umetnika iz oblasti narodne muzike i sveta harmonike. Da pohvalimo i učenike Sekcije mladih preduzetnika Srednje škole Varvarin koji su dali svoj doprinos realizaciji Festivala.

Dragan Matić Žilić je na prvom festivalu “Prva harmonika Srbije” u Sokobanji, pre tačno 60 godina, osvojio prvo mesto, a zatim i prvo mesto na festivalu “Prva harmonika Jugoslavije” 1965. godine. Na istom festivalu 1967. godine, po treći put, osvaja prvo mesto, u duetu sa legendarnim Novicom Negovanovićem.

Sarađivao je sa velikim brojem muzičara, kao što su: Radojka i Tine Živković, Rajče Gavrilović, Marisav Mara Jovanović, Živojin Đukić, Milisav Milić Bolić, Radisav Disa Popović, Dragoslav Popović. Sa Dragomirom Petronijevićem iz Bošnjana bio je nerazdvojan. Njih dvojica su sarađivali 42 godine, živeći kao braća. Pratio je poznate pevače na koncertima širom Jugoslavije, a jedno vreme je nastupao u jugoslovenskoj kafani u Nemačkoj, u Štutgartu, zajedno sa Cunetom Gojkovićem.

Komponovao je veliki broj narodnih kola i pesama: „Žilino kolo“, „Bošnjanka“, „Dušankino kolo“, „Matićevo“, „Tojićevo“, „Šokorsko“, „Veričino“, „Sejkino“, „Miladinovo“, „Svetino“, „Jagodinka“, „Kruševljanka“, „Dođi, draga, u Vrnjačku Banju“, „Ja zavoleh tebe, draga“, „Beograde, grade mili“, „Komšinice preko puta“… Sa Zoranom Pejkovićem i Mihajlom Milovanovićem Cigom snimio je jednu ploču, a sa svojim ansamblom snimio je i prvu verziju pesme „Skeledžijo na Moravi“ 1967. godine, koju su otpevali Petar Tanasijević i Toma Đorđević Rasinac.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar