Istražujući i pričajući „Priče sa Lazarevog dvora“ dolazimo do različitih saznanja. U okviru ovog teksta predstavljamo Nadu Vuković, rođenu u Dubrovniku koja od 2008. živi i radi u Beogradu, kada i počinje svoju vinsku priču.
-U svojoj dugogodišnjoj vinskoj karijeri radila sam za vinarije u Hrvatskoj,Srbiji i Makedoniji. Uvozim vina iz Francuske, Španije, Italije, Kalifornije i ostalih vinskih zemalja. Imam svoj brend Wine Therapy Serbia koji se bavi promovisanjem vinske kulture i organizovanjem škola vina , takođe predajem temu Vinski bonton i marketing u vinskom biznisu. Od 2022 imam i svoj private label Tamjaniku Karma.
Koliko dugo se bavite degustacijom vina?
- Pošto sam rođena u Dalmaciji degustacijom vina se bavim od malena, kroz osmeh počinje svoju priču ova draga i nasmejana žena
- kao što svi znamo od davnina glavni proizvod na stolu u svakoj kući je boca vina. Profesionalno u svijet vina ulazim 2008. i od tada svakodnevno se edukujem, istražujem i otkrivam nove sorte i zanimljivosti o vinu. Često putujem i imam priliku da upoređujem i ostale teroare i svjetske lokalitete gdje rastu autohtone i internacionalne sorte grozdja.
Koje vino biste izdvojili ?
-Volim da kažem da su vina ambijetalna i savjetujem da se pije lokalno i autohtono. Svakako da li vam se nešto dopalo ili ne zavisi od mnogih faktora. Kako od ambijenta, trenutnog raspoloženja ili emocije koju imate u tom trenutku. Uvijek treba dati i drugu šansu prvenstveno jer je vino živo i stalno se mjenja u boci. Nikada ne treba imati predrasudu jer neka vina imaju nevjerovatan potencijal odležavanja i zaista mogu da vas iznenade.
Jedna od meni omiljenih sorti je Rajnski riesling baš zbog toga. Kada su u pitanju srpske autohtone sorte uvijek preporučim Tamjaniku, Silu, Bagrinu, Župljanku od bijelih, dok od crvenih prokupac, probus, kadarku.
Po Vašem mišljenju koja su se vina pila u vreme kneza Lazara?
-U srednjovjekovnoj Srbiji, u vrijeme kneza Lazara, više se trošilo crveno nego bijelo vino, a kako nije bilo mnogo vinograda, dovoženo je iz Dubrovnika. Prenošeno je u jarećim mješinama kao i posebnim buradima. Mada su se koristila burad, vino je bilo gušće i sa više tanina i alkohola.
Šta je pila vlastela, šta narod?
- Staklene čaše i fine boce su prava rijetkost čak i na bogataškim trpezama prije sredine 14. vijeka. Tek jačanjem srpske vlastele u 14. vijeku, odnosno formiranjem moćnih i bogatih urbanih centara početkom 15. veka kakvi su oni u Beogradu, na trpezama počinje da se pojavljuje neuporedivo luksuznije posuđe s posebnim akcentom na skupocenim čašama za vino od plemenitog metala. Najvećim dijelom je ovaj luksuzni mobilijar uvožen iz inostranstva posredstvom okretnih dubrovačkih trgovaca ili je naručivan, baš kao i luksuzna odjeća, ponajpre u venecijanskim i radionicama drugih razvijenih italijanskih gradova. Vlastela je pila vino sorte prokupac stoji u starim zapisima.
Koje su sorte bile zastupljene u to vreme?
- U to vrijeme najviše su bile zastupljene crne sorte grožđa. Pretpostavljam da je tako iz više razloga, bijele sorte su teže za održati u nekontrolisanim uslovima dok crne u hladnim podrumima itekako mogu da traju. Na trpezama kod kraljeva i vlastele se uglavnom jelo meso i divljač. Pečeno meso donošeno je sa ražnja i po pravilu se sjeklo u trpezariji. Niža vlastela i običan narod imali su priliku ne samo da vide svog gospodara kako objeduje već i da probaju istu tu hranu po njegovom završenom objedu. Ovim činom se prenosila kultura na niže slojeve koji su tu tradiciju dalje njegovali i održavali. Hrana je imala veliku važnost na Dušanovom dvoru.
Vino je oduvek imalo značajnu ulogu u svim segmentima društva, šta mislite kakvo je značenje imalo tada?
Vino se u Bibliji spominje 231 puta. Jako malo imamo pisanih podataka o značaju vina u srednjem vijeku. Epska i lirska poezija možda i najviše govore o tome gdje Kraljević Marko pola pije pola Šarcu daje....Imamo i kletvu cara Lazara za one koji se na odazovu na boj „Od ruke mu ništa ne rodilo:Ni u polju bjelica pšenica,Ni u brdu vinova lozica!“ Što nam govori koliko je bilo vino značajno tada.
Da li su tada i žene pile vino ili je to važilo samo za muškarce ?
Na pijanstvo žena i muškaraca se oduvijek drugačije gledalo. Carice, kraljice i vlastelinke su bile školovane i učene žene koje su pratile svoje muževe na gozbama. Na slikama iz tog vremena mogu da zaključim da je ženama bilo dozvoljeno da piju vino dok je npr. u Francuskoj bilo zabranjeno jer se smatralo da pijanstvo vodi bludu.
Koja je Vama asocijacija za to vreme?
- Svako vrijeme ima svoje dobre i loše strane. Prva asocijacija na to vrijeme su mi kratak životni vijek i nemogućnost slobode izbora. Ono što me raduje i budi ponos u meni je bilo dostojanstvo i karakter naših sunarodnika.
Koja hrana se koristila u to vreme uz vina ?
- U srednjem vijeku lov i dalje ostaje privilegija vlastele, kao sport i zabava . Samim tim na trpezama se nalazila divljač, zečevi, male ptice. Jako bitan je bio hljeb. Med i mlijeko koje se izvozilo i trgovalo se sa tim namirnicama.
Koja vina danas preporučujete?
- Ne volim da budem sugestivna i mislim da čovjek sam treba da otkrije šta mu prija i koje je njegovo omiljeno vino. U Srbiji bar jednom mjesečno imamo neki sajam vina ili vinsko dešavanje koje može da se posjeti. Bez predrasuda probajte i stari i novi svijet i internacionalne i autohtone sorte.
Uvijek volim da kažem degustirajte, uživajte , poredite jer
In Vino Veritas!
Ostavite komentar