Srpska pravoslavna crkva i vernici danas proslavljaju Blagovesti – praznik koji simbolizuje dolazak nade, svetlosti i duhovne obnove. Obeležava se u znak sećanja na događaj kada je Arhangel Gavrilo došao Devici Mariji i doneo joj blagovest da će roditi Sina Božijeg, Isusa Hrista.
Pozdravivši je rečima: „Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama“, anđeo joj je otkrio da će postati Majka Mesije, čime je, po učenju Crkve, otpočelo spasenje čovečanstva i obnova sveta. Ovaj dan, koji uvek pada 7. aprila po novom, odnosno 25. marta po starom kalendaru, crkva je označila crvenim slovom, svrstavajući ga među 12 najvećih praznika u godini.
Blagovesti spadaju u Bogorodičine praznike i naročito su važan dan za žene, koje se danas posebno mole za porod i zdravlje dece. U našem narodu praznik se dočekuje sa dubokim poštovanjem i brojnim običajima – veruje se da je danas dobro umiti se u potoku, da s Blagovestima počinje pravo proleće, i da vinograde i voćke ne valja orezivati pre ovog dana.
Praznik je poseban i po tome što se, uprkos strogom postu, na današnji dan dozvoljava konzumiranje ribe – što je, uz Cvete, jedina takva prilika tokom Vaskršnjeg posta.
U narodnoj tradiciji Blagovesti su i dan kada se ustaje veoma rano – u nekim krajevima i pre zore – kada se pevaju devojačke pesme i pale vatre na seoskim raskršćima, kako bi se proslavio dolazak novog života. Običaj nalaže da se kuće, dvorišta, obori i štale temeljno očiste, a đubre spali, kao simbol duhovnog i fizičkog očišćenja.
Praznik Blagovesti obeležavaju crkve koje slede julijanski kalendar, među njima Srpska, Jerusalimska, Ruska, Gruzijska i Poljska pravoslavna crkva, kao i ukrajinska grkokatolička crkva, staroverci i starokalendarci. Crkve koje koriste gregorijanski kalendar proslavile su ovaj praznik 25. marta.
Ostavite komentar