SUTRA JE ĐURĐEVDAN- OBAVEZNI RITUALI I OBIČAJI

05-05-2025

Pravoslavni vernici sutra proslavljaju Đurđevdan, hrišćanski i narodni praznik koji se uvek obeležava 6. maja. Ovim praznikom slavi se uspomena na Svetog Đorđa i prekid progona hrišćana.

Đurđevdan proslavljaju pravoslavci ali i katolici, svako po svom kalendaru. Crkva na ovaj dan obeležava pogubljenje Svetog Georgija, koje se desilo 303. godine. Sveti Đorđe je na ikonama predstavljen na konju, sa kojeg kopljem probada aždaju. Aždaja na ikoni predstavlja mnogobožačku silu koja je „proždirala“ brojne nevine hrišćane. Sveti Đorđe ju je, po verovanju, pobedio i svojom mučeničkom smrću zadao smrtni udarac „neznaboštvu“.

Kod Srba ovaj dan poprimio je i neke druge osobine, mešajući se sa prethrišćanskim kultovima Balkana, pa se zato i praznik Svetog Georgija kod Srba ne slavi isto kao u drugim hrišćanskim zemljama. Đurđevdan je praznik sa mnogo običaja, i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost, koje se uoči i na sam dan Đurđevdana dana obavljaju, a do danas je zadržan običaj kićenja kapija grančicama vrbe, cvećem i lekovitim travama. U našim krajevima, posebno u prekomoravskim selima momci uoči Đurđevdana skidaju kapije devojaka za udaju i stavljaju ih u centar sela. Svaki domaćin na sam Đurđevdan traži svoj deo kapije, a samim tim upoznaje i potencijalog mladoženju ili zeta. Ostatak kapija i ograda kiti se vrbovim granama, simbol jačine i nesalomivosti, zatim travkama poput drena i zdravca, simboli zdravlja, a cveće đurđevka, ruža i božura osim ukrasa šalje i poruku da u kući sve cveta. Uoči Đurđevdana u posudu sa vodom potapaju se lekovite trave, cveće i crveno Vaskršnje jaje, a ujutru se ukućani umivaju tom vodom, a deca trljaju po brazima jajetom da bi bila zdrava i rumena. Ako na Đurđevdan pada kiša, godina će biti rodna i plodna, a ako je sparno i vruće sušna.

Inače, u Kruševcu Đurđevdan je i hramovna slava gradske svetinje, a na Balkanu ovog sveca najviše proslavljaju Romi. Njihovi običaji su još koloritniji i podrazumevaju kapiju od cveća koja se postavlja na ulaz u naselje, potom obavezno jagnje na trpezi, čija se krv mora videti i ispred kuće, što simbolizuje da je prineta žrtva kao zaštita od bede i bolesti. Deci se obavezno oblači novo odelo, a paljenje sveća oko zapisa simbolizuje poštovanje Svetog Đorđa i molitvu za zdravlje i napredak. Kako svi Romi slave, najčešće praznik obeležavaju tri dana, kako bi mogli otići jedni drugima u goste. Trećeg dana Đurđevdana, obeležava se Sveti Marko, kome su isto tako posvećeni brojni običaji, a u romskim naseljima njima se završava trodnevno Đurđevdansko slavlje.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar