Slovačka je zemlja koja pamti ljude koji su izkazali nesebičnu hrabrost, izazvali divljenje i učinili iskorak u večnost svojim herojskim delima. Preneli su to i na potomke, a oni su nakon više sastanaka odlučili da posete malu komunu u Rasinskom okrugu, ali poznatu širom sveta, Aleksandrovac, prestonicu vina i vinogradara , upoznaju se sa njenim žiteljima, obiđu Muzeje, kulturno istorijske znamenitosti, manastire, kojih je više u ovom kraju, i verovatno uz kapljicu bogovskog nektara, evocirali uspomeme na sasvim neobičan događaj koji se desio davne 1915. godine, u zimu 6. decembra.
Danas u eksterijeru Muzeja vinarstva i vinogradarstva u Aleksandrovcu postoji spomen obeležje Slovaku Milanu Rastislavu Štefaniku, heroju francuske avijacije u Velikom ratu, generalu, diplomati i jednom od trojice osnivača Čehoslovačke. Spomenik je podignut zajedničkim sredstvima Ambasade Slovačke, Ministarstva kulture i informisanja i lokalne samouprave.
Ko je bio potpukovnik Štefanik? Spomenik je postavljen nedaleko od mesta gde se ratne godine prinudno spustio Štefanikov avion, pogođen dok je sa savezničkom avijacijom pružao podršku srpskoj vojsci u povlačenju na jug. “Inicijativa za podizanje spomenika Milanu Rastislavu Štefaniku zaista je potekla iz Zavičajnog muzeja Župe, koji je jako specifičan jer se radi o avionu koji je u padu. Verovatno da nigde u svetu nije postavljen spomenik avionu koji je simbolično prikazan da pada...
Sudbina je htela tako da se on baš prinudno spusti u vinograd. Sa svojim kopilotom, iako povređen zapalio je avion i srdačni Župljani su mu ukazali pomoć, spremili nešto hrane i odeće i oni su nastavili usiljeni marš da stignu delove srpske vojske u povlačenju ka Prizrenu” ,saznajemo od direktora Muzeja vinarstva i vinogradarstva Đorđa Živadinović. “Tamo je bio povređen i zbog toga kreće još jednom sa svojim pilotom u jedan zanimljiv da kažemo filmski let, kanjonom Belog Drima kroz gustu maglu 200 kilometara. Dospeo je nekako do Valone i zbog daljih uslova lečenja morao je odatle da bude prebačen u Rim, gde je nastavljeno njegovo lečenje”. Značajno je reći da je let kanjonom Belog Drima, zvanično je priznat kao prva medicinska evakuacija avionom u istoriji. Milan Rastislav Štefanik je kraj rata dočekao kao general. Sa Tomašom Masarikom i Edvardom Benešom osnovao je 1918. Čehoslovačku državu, čiji je bio prvi ministar vojske. Prerana smrt u avionskoj nesreći, naredne godine prekinula je njegovu izuzetnu karijeru i buran život pilota, astronoma i političara. Po njemu je nazvana planeta, aerodrom u Bratislavi, veliki broj institucija u Slovačkoj, kao i jedan od najpoznatijih maratona “Štefanik trejl” koji se održava u znak sećanja na stazu dugu 120 kilometara koju je pilot prepešačio od Aleksandrovca do Prištine.- "Možemo da pretpostavimo da je Štefanikov avion sleteo negde u vinogradu, ali ipak, razmišljamo o reprezentativnim lokacijama koje će biti vidljive, poput prostora kod Muzeja vinarstva i vinogradarstva ili parka Srednje škole "Sveti Trifun" jednoglasni su nadležni u ovoj komuni Rasinskog okruga i potvrdili da su razgovarali o ovom jedinstvenom spomeniku, ali i o drugim mogućnostima za saradnju. Slovačka je zemlja koja u svemu podržava Srbiju i osvedočeni nam je prijatelj.
Inače Štefanik je bio pilot Fransuske avijacije, pa je u budućnosti možda i moguća saradnja sa Ambasadom Francuske. Istoričari navode da je Štefanik bio sa mehaničarem Mišel Bordoom u avionu kada su pogođeni iznad Šumadije. Po sletanju kod Aleksandrovca zapalili su letelicu da ne bi pala u ruke neprijateljima, a Župljani su nesebično pomogli, pružajući hranu, vodu i utočište, nakon čega je nastavljeno povlačenje i prešli su 120 kilometara za sedam dana. Iz Župe do Brusa, preko Jankove klisure, Blaca i Kuršumlije, a onda put Prištine. Neposredno pre nego što se pridružio Srbima u zbegu, Štefanek je ranjen u oružanom sukobu i lečio se u Kosovskoj Mitrovici.
Potom je, baš sa Kosmeta, krenula prva zvanično priznata, medicinska evakuacija avionom u istoriji! Sa ranjenim Štefanikom, čuveni francuski avijatičar kapetan Lui Polan (1883-1963) preleteo je kanjon Belog Drima, i po gustoj magli prevalio 200 kilometara! Sleteli su nadomak Valone, a potom došli do Rima.
Župljani veruju da bi Štefanik posle Velikog rata sigurno obišao Aleksandrovac da je samo duže poživeo. Nažalost, poginuo je u avionskoj nesreći 1919. u Ivanki na Dunavu. Stigao je, međutim, da uradi mnogo. Sa Tomašem Masarikom i Edvardom Benešom, jedan je od osnivača Čehoslovačke 1918. godine. Uspešno se bavio prirodnim naukama i filozofijom, osvojio je Mon Blan, vodio meteorološke i astronomske stanice širom sveta, radio na spektrografiji, solarnoj fizici. Stekao je i zvanje oficira Legije časti 1917. Flota Vlade Slovačke danas nosi Štefanikovo ime, kao i aerodrom u Bratislavi, Opservatorija "Klet", Akademija oružanih snaga, ali i mala planeta 3571, otkrivena 1982. Slovačka neguje sećanje na Štefanika pokazuje i to što jedan od najpoznatijih ultramaratona u ovoj zemlji, nosi naziv "Štefanik trejl". I upravo se održava u znak sećanja na marš od Aleksandrovca do Prištine, takođe dug 120 kilometara. U Slovačkoj ga trče od brda Bradlo, gde je Štefanikova grobnica, do spomenika i trga u Bratislavi koji nose njegovo ime.
Župljani i građani Rasinskog okruga i čitave Srbije spomenikom koji prikazuje avion u padu, čuvaju sećanje na ovog hrabrog, obrazovanog i nadasve obučenog pilota uz konstataciju da junaštvo, čojstvo i dostojanstvo i vojnička čast nemaju cenu i traju večno!
Ostavite komentar