Srbija danas obeležava 11. novembar – Dan primirja u Prvom svetskom ratu, dan kada je 1918. godine u šumi kod francuskog mesta Kompijen, u vagonu voza, potpisano primirje između savezničkih snaga i Nemačke, čime je rat u suštini završen. Tim činom okončan je sukob koji je trajao više od četiri godine i odneo milione života širom sveta.
Kako ističe Suzana Jugović, istoričarka Narodnog muzeja u Kruševcu, ovaj datum ima svoju predistoriju koja se nadovezuje na 15. septembar, dan kada je 1918. godine probijen Solunski front — događaj koji danas Srbija obeležava kao Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.
- Proboj Solunskog fronta, koji je počeo bitkom na Dobrom Polju i Kajmakčalanskom operacijom, označio je početak kraja rata. Već sredinom oktobra srpska vojska je bila u Kruševcu, što znači da je za manje od mesec dana, od Đevđelije do srca Srbije, stigla oslobađajući zemlju“, navodi Jugović.
Ona podseća da je Bugarska kapitulirala 30. septembra, Austrougarska 1. novembra, a Nemačka 11. novembra, čime su centralne sile poražene i rat završen u korist Antante.
Simbol Dana primirja u Srbiji je cveta Natalijina ramonda, poznata i kao „cvet feniks“, koji simbolizuje vaskrsnuće srpske države. „Srpska vojska je, nakon strašnog povlačenja preko Albanije, stigla na Krf u očajnom stanju. Saveznici su smatrali da ta vojska više nije sposobna za velike napore, ali se ona, uprkos svemu, oporavila i pokazala neverovatnu hrabrost“, objašnjava Jugović.
- Postoji predanje da su Bugari, videvši srpsku vojsku u jurišu, uzvikivali: ‘Bežite, živi, evo idu mrtvi!’ — jer su mislili da pred sobom vide one koji su već jednom pali, ali su se ponovo digli. Upravo ta snaga, ta spremnost da se podnesu još veće žrtve samo da bi se vojska vratila u otadžbinu, čini suštinu simbola cveta feniksa - dodaje ona.
Posebno mesto u sećanju na Prvi svetski rat zauzima i Albanska spomenica, odlikovanje ustanovljeno 1920. godine, dodeljeno svima koji su prošli kroz albansku golgotu – vojnicima, oficirima, bolničarkama i civilima koji su preživeli povlačenje preko albanskih planina u zimu 1915/1916. godine. Ta spomenica, okruglog oblika sa likom kralja Petra I Karađorđevića i simbolom vaskrsenja, postala je trajni znak časti, izdržljivosti i žrtve. Ona podseća da je upravo iz tog stradanja nikla snaga za konačno oslobođenje otadžbine i završetak rata u slavu slobode.















Ostavite komentar