Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 4. decembra (21. novembra po julijanskom kalendaru), obeležavaju Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od dvanaest velikih hrišćanskih praznika. Prema crkvenom predanju, ovaj praznik označava svečani ulazak Majke Božje u Jerusalimski hram, kada je kao trogodišnja devojčica posvećena Bogu.
Ovaj dan, u narodu poznat i kao Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica, posebno je poštovan među ženama. Svetkuju ga rodilje i nerotkinje, a mnogi vernici ovoga dana pristupaju i svetom pričešću. U srpskoj tradiciji Vavedenje se smatra usečnim danom, kada se izbegavaju važni poslovi. Praznik je takođe zastupljen kao slava i po broju svečara zauzima četrnaesto mesto u Srbiji, a slave ga i stočari, koji veruju u zaštitu svog imanja.
Prema predanju, posle duge neplodnosti, sveti Joakim i Ana zavetovali su se da će dete koje dobiju posvetiti na službu Bogu. Tako su svoju kćer Mariju, u prisustvu srodnika i povorke devojčica sa upaljenim svećama, svečano doveli u hram u Jerusalimu. Prvosveštenik Zaharija dočekao je devojčicu na hramovnim vratima i uveo je u Svetinju nad svetinjama, deo u koji je samo on smeo da uđe, i to jednom godišnje. Prema predanju, događaju su prisustvovali i anđeli, a Marija je ostala u hramu do svoje dvanaeste godine.
Praznik Vavedenja ustanovljen je kao spomen na ovaj događaj i smatra se da se u Crkvi proslavlja od IV veka, dok prve pisane beleške datiraju iz VIII veka. Status velikog praznika dobio je u XI veku, a bogoslužbene himne napisali su neki od najpoznatijih vizantijskih himnografa.
Ikonopisno, Vavedenje se predstavlja scenom u kojoj prvosveštenik Zaharija dočekuje malu Mariju na ulazu u hram, dok je u pratnji devojčica sa svećama i svoje rodbine. U pojedinim krajevima Srbije, posebno u Takovu, postojao je običaj da se mlade koje su se te jeseni udale prvi put svečano pojave pred crkvom na ovaj dan.














Ostavite komentar