SPRAVLjANjE LIKERA OD ZOVE

tekst: Slađana Cvetković foto: PSSS KŠ 16-05-2023

Zova cveta od aprila do juna. Njeni cvetovi su jakog i intenzivnog mirisa , bele ili žućkaste boje, spojeni u velike, pljosnate cvetove. Zova raste po ivicama šuma, uz puteve i naselja. Cvetove treba pažljivo ubrati krajem proleća. O njenoj lekovitosti se već dosta zna. Zova sadrži eterična ulja, antocijan, flavonoide, tanin, vitamine, mineralne materije, smolu, invertni šećer, organske kiseline i dr. Čaj od cvetova zove pomaže za bolesti jetre, srca i bubrega. Sadrži materije koje dokazano deluju protiv većine vrsta virusa. Ekstrakt bobica smanjuje oksidaciju lošeg holesterola, što sprečava kardiovaskularna oboljenja i jača imunitet. Poznato je da povoljno utiče na lečenje astme i dijabetesa. Zbog intenzivnog i zanosnog mirisa svojih cvetova idealan je sastojak za spravljanje likera.

Pod pojmom likeri podrazumevamo alkoholna pića sa umerenim sadržajem alkohola (više od 18 vol%) i najmanje 200 g šećera po jednoj litri likera. Osnovne sirovine za pripremu likera su voće ili lekovito bilje, voda, šećer, med i alkohol. Kvalitet vode je od izuzetnog značaje te se stoga koristi isključivo destilovana voda.

Najčešći ali i najvažniji problem prilikom spravljanja likera je izbor tzv. baze likera. Poželjne baze: 96 %-ni alkohol; rakija od meda (povoljna za dobijanje dobrih aroma u kombinaciji sa voćem); vinovica ili vinski destilat (mirisi aromatičnih sorti dobro se slažu sa mirisima voćnih likera); lozovača (zbog znatno višeg ekstrakta ima bolji zdravstveni efekat); komovica, rakija od jabuka i rakija od smokava (iako ređe proizvođena zbog svoje uljevitosti i finog slatkastog ukusa neosporno je idealna baza za likere). U svakom slučaju baza mora biti dobrog kvaliteta. Ako se koriste navedene rakije, njihov ukus treba uskladiti sa sa ukusom voća koje se koristi za spravljanje likera. Za voće nežnih aroma koristi se vinski destilat, jer je blagog ukusa.

Kada je u pitanju zova, 100 sveže ubranih cvetova zove treba oprati u hladnoj vodi, osušiti, okrenuti prema dole, a zatim raširiti po ubrusu. Osušene cvetove poslagati u teglu i između njih naređati kriške predhodno opranog limuna. Sve ovo preliti sokom od 3 limuna i predhodno pripremljenim sirupom od 400 grama šećera i 3 decilitra vode. Teglu dobro zatvoriti i ostaviti nedelju dana na toplom, potom procediti kroz čistu gazu i u sok umešati 1,5 litara lozovače. Ovako pripremljen liker razliti u flaše i ostaviti mesec dana na hladnome.

Kod pripravljanja likera postupkom maceracije, voće ili bilje prouzrokuju promenu boje i arome rakije. Svrha stajanja na suncu tokom maceracije je zagrevanje macerata jer u toplom maceratu sastojci bilja lakše i brže prelaze u finalni sadržaj.

Kod filtriranja likera treba paziti da se mutni deo i talog na dnu posude ne podignu i tako dospeju u filter. Zato treba bistri deo na početku odvojiti od mutnog dekantiranjem tj. pretakanjem u drugi čisti sud i iz njega sipati u filter. Za filtriranje malih količina likera može poslužiti i filter za kafu, a za veće količine veći filteri i profesionalni uređaji.

Starenjem likeri dobijaju zaokružen ukus. Za vreme starenja likera dolazi do smanjenja alkohola. Da bi se izbeglo naknadno dodavanje alkohola, a samim tim i detabilizacija nastalih aroma, u osnovnu masu predhodno treba dodati nešto više alkohola.

Likeri se poslužuju kao kraj obroka, uz kolače i poslastice. Za ispijanje pića postoji posebna čaša za liker sa dugačkom drškom koja izgleda kao čaša za belo vino, samo nešto manje veličine.

spec.struk.inž. Slađana Cvetković,

savetodavac za prehrambenu tehnologiju

PSSS Kruševac




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar